{"id":17,"date":"2017-11-14T13:36:18","date_gmt":"2017-11-14T13:36:18","guid":{"rendered":"http:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/?page_id=17"},"modified":"2018-01-08T09:28:39","modified_gmt":"2018-01-08T09:28:39","slug":"program-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/program-studija\/","title":{"rendered":"Program studija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center\"><strong>POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ ARHEOLOGIJE<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: left\"><a href=\"http:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-content\/uploads\/sites\/8\/2017\/11\/Program-PDS-arheologije-revidirani-program-od-2014-nadalje-1.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Program PDS arheologije revidirani program od 2014 nadalje<\/strong><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: left\"><strong><a href=\"http:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-content\/uploads\/sites\/8\/2017\/11\/Postgraduate-doctoral-study-of-archaeology.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Postgraduate doctoral study of archaeology<\/a><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong><u>A.1. OP\u0106E INFORMACIJE O DOKTORSKOME STUDIJU<\/u><\/strong><br \/>\n<strong>A.1.1. NAZIV PREDLO\u017dENOG DOKTORSKOG STUDIJA<\/strong><br \/>\nPoslijediplomski doktorski studij arheologije<br \/>\n<strong>A.1.2. NOSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE\/USTANOVA KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVO\u0110ENJU DOKTORSKOG STUDIJA<\/strong><br \/>\nNositelj studija: Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\nSuradne ustanove: Institut za arheologiju, Zagreb; Institut za antropologiju, Zagreb; Odsjek za arheologiju HAZU<br \/>\n<strong>A.1.3. NAZIV IZVODITELJA STUDIJA<\/strong><br \/>\nOdsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\n<strong>A.1.4. ZNANSTVENO ILI UMJETNI\u010cKO PODRU\u010cJE, POLJE I GRANA U KOJEM SE PLANIRA IZVO\u0110ENJE (TJ. PODRU\u010cJA I\/ILI POLJA I\/ILI GRANE, AKO SE RADI O INTERDISCIPLINARNOM PROGRAMU)<\/strong><br \/>\n<strong>Podru\u010dje:<\/strong> humanisti\u010dke znanosti<br \/>\n<strong>Polje:<\/strong> arheologija<br \/>\n<strong>A.1.5. PREDVI\u0110ENO TRAJANJE DOKTORSKOG STUDIJA (U GODINAMA)<\/strong><br \/>\n3<br \/>\n<strong>A.1.6. BROJ OBVEZNIH MODULA<\/strong><br \/>\n5<br \/>\n<strong>A.1.7. BROJ IZBORNIH PREDMETA<\/strong><br \/>\n6<br \/>\n<strong>A.1.8. AKADEMSKI STUPANJ KOJI SE STJE\u010cE PO ZAVR\u0160ETKU DOKTORSKOG STUDIJA<\/strong><br \/>\nDoktor humanisti\u010dkih znanosti<br \/>\n<strong>A.1.9. PREDLO\u017dENI NAJMANJI BROJ DOKTORANADA<\/strong><br \/>\n5<br \/>\n<strong>A.1.10 PREDLO\u017dENI NAJVE\u0106I BROJ DOKTORANADA<\/strong><br \/>\n25<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong><u>A2 UVOD<\/u><\/strong><br \/>\n<strong>A.2.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PREDLO\u017dENOGA DOKTORSKOGA STUDIJA<\/strong><br \/>\nArheologija je nacionalna znanost i kao takva pripada me\u0111u nacionalne strate\u0161ke prioritete dr\u017eave. Poslijediplomski doktorski studij arheologije \u010dvrstim povezivanjem doktorske nastave i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada treba stvoriti visoko obrazovane i specijalizirane stru\u010dnjake koji \u0107e se baviti znanstvenim istra\u017eivanjima i za\u0161titom kulturne ba\u0161tine i nacionalnih spomenika. Poslijediplomski doktorski studij arheologije utemeljen je na kompetitivnim znanstvenim istra\u017eivanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak dru\u0161tva temeljenog na znanju.<br \/>\nKod sastavljanja programa poslijediplomskog doktorskog studija arheologije naro\u010dito se vodilo ra\u010duna o njegovoj kompatibilnosti sa srodnim programima na europskim i izvaneuropskim sveu\u010dili\u0161tima. Tako se otvara mogu\u0107nost za joint study programe.<br \/>\n<strong>A.2.1.2. Svrhovitosti predlo\u017eenog doktorskog studija s obzirom na potrebe istra\u017eiva\u010dkih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru i mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja<\/strong><br \/>\nPosljednja dva desetlje\u0107a provo\u0111ena su velika i opse\u017ena za\u0161titna, ali i sustavna arheolo\u0161ka istra\u017eivanja koja su iznjedrila golemu arheolo\u0161ku gra\u0111u koja treba biti prou\u010dena i interpretirana te objavljena prema najmodernijim metodolo\u0161kim na\u010delima. Prema sustavu studiranja utemeljenom na na\u010delima Bolonjske deklaracije doktorat znanosti je najvi\u0161i stupanj obrazovanja i stoga upravo primjeren za takve poslove. Studij je potvrdio svoju svrhovitost s obzirom da se broj studenata koji su postigli akademski stupanj doktora znanosti u polju arheologija posljednjih godina zna\u010dajno pove\u0107ao. Doktorska diploma omogu\u0107uje zapo\u0161ljavanje u znanstvenim institutima i visokim u\u010dili\u0161tima te daljnji samostalni razvoj i stjecanje znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja. Osim toga zapo\u0161ljavanje je mogu\u0107e u muzejima, zavodima za o\u010duvanje i konzervaciju spomeni\u010dke ba\u0161tine, slu\u017ebama Ministarstva kulture, u arheolo\u0161kim parkovima, turisti\u010dkom marketingu (u skladu s programom Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma za razvoj uslu\u017enih djelatnosti u kulturi).<br \/>\n<strong>A.2.1.3. Svrhovitost predlo\u017eenoga doktorskog studija s obzirom na poticanje dru\u0161tvenoga i gospodarskoga razvoja<\/strong><br \/>\nPoslijediplomski doktorski studij arheologije usmjeren je prema poticanju dru\u0161tvenoga i gospodarskoga razvoja jer \u0107e poticati i pokretati projekte vezane uz vrednovanje, \u010duvanje, revitalizaciju i prezentaciju arheolo\u0161ke kulturne ba\u0161tine. Objava znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih rezultata u stru\u010dnim i znanstvenim publikacijama te znanstveno-popularnih radova, kao i sustavno prezentiranje arheolo\u0161ke gra\u0111e i spomenika kroz izlo\u017ebe senzibilizirat \u0107e \u0161iru javnosti za problem revitalizacije ba\u0161tine. Na taj \u0107e se na\u010din promovirati hrvatska kultura u zemlji i inozemstvu te poticati obnova i odr\u017eavanje dragocjenih hrvatskih spomeni\u010dkih cjelina. Predavanja, seminari i radionice studija, tematski i problemski fokusirani na hrvatsku spomeni\u010dku ba\u0161tinu od prve pojave \u010dovjeka na ovome tlu do kasnoga srednjega vijeka mogu poticati i kulturni turizam, jednu od glavnih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Suradnjom s inozemnim sveu\u010dili\u0161tima promid\u017eba hrvatske kulturne ba\u0161tine mo\u017ee prije\u0107i i doma\u0107e granice.<br \/>\n<strong>A.2.1.4. Utemeljenost predlo\u017eenog doktorskog studija na kompetitivnim znanstvenim istra\u017eivanjima, te na novim spoznajama, znanjima i vje\u0161tinama<\/strong><br \/>\nStudij arheologije provodi se ve\u0107 120 godina na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dakle to je najstariji institucijski studij arheologije u ovom dijelu Europe s dugom i dobro prepoznatom tradicijom. Poslijediplomski doktorski studij arheologije na ovome je fakultetu zapo\u010deo 2003. g. da bi od akad. god. 2007.\/2008. po\u010deo djelovati po svim na\u010delima Bolonjske deklaracije. Na istom Fakultetu od 1893. g. djeluje i Arheolo\u0161ki zavod kao znanstveno-istra\u017eiva\u010dka jedinica preko koje su se provodili zna\u010dajni znanstveno-istra\u017eiva\u010dki projekti na podru\u010dju prapovijesne, anti\u010dke i srednjovjekovne arheologije s osobitim naglaskom na prou\u010davanju podru\u010dja koja obuhva\u0107a dana\u0161nja Republika Hrvatska. Taj je prostor klju\u010dan za razumijevanje cijelog niza pitanja, od evolucije \u010dovjeka i oblikovanja prvih tehnologija, procesa neolitizacije, razvoja metalurgije u Europi, formiranja i djelovanja rimskih provincija Panonije i Dalmacije do procesa seoba naroda u ranom srednjem vijeku i njihova transformiranja u srednjovjekovne etnike i dr\u017eave. A upravo su to i teme prou\u010davanja koje nudi ovaj doktorski studij arheologije. Dakako, sva se ta prou\u010davanja temelje na novim i modernim spoznajama, znanjima i vje\u0161tinama.<br \/>\n<strong>A.2.1.5. Inovativnost predlo\u017eenoga doktorskog studija, odnosno mogu\u0107nosti studija za stvaranje novih i relevantnih znanja ili umjetni\u010dkih praksi<\/strong><br \/>\nPoslijediplomski doktorski studij arheologije inovativan je ve\u0107 po svojoj strukturi s obzirom na to da se prilago\u0111ava svakom doktorandu posebno, ovisno o temi koju \u017eeli prou\u010davati.. To zna\u010di da je nastava za svakog studenta originalna i inovativna po definiciji. Teme mogu biti i interdisciplinarne pa se podrazumijeva i nastava na drugim fakultetima (Agronomskom, Veterinarskom, Rudarsko-naftno-geolo\u0161kom, Prirodoslovno-matemati\u010dkom itd.), odnosno uklju\u010divanje nastavnika razli\u010ditih znanstvenih profila. Poslijediplomski doktorski studij arheologije priprema diplomirane studente za samostalni znanstveni rad, \u0161to obuhva\u0107a svladavanje tehnika istra\u017eivanja, metode prou\u010davanja i interpretiranja, te izlaganje i pisanje znanstvenog rada s podru\u010dja koja pokriva arheologija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.2. ANALIZA USKLA\u0110ENOSTI DOKTORSKOG STUDIJA S ISTRA\u017dIVA\u010cKOM STRATEGIJOM SVEU\u010cILI\u0160TA U ZAGREBU<\/strong><br \/>\nPoslijediplomski doktorski studij arheologije uskla\u0111en je s istra\u017eiva\u010dkom strategijom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u svim njezinim aspektima. Obvezni oblici rada u okviru doktorskog studija su istra\u017eiva\u010dki seminari, radionice i diskusijske skupine kroz koje doktorandi imaju mogu\u0107nost razvijanja sposobnosti istra\u017eiva\u010dkog rada, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, usvajanja metodologije i generi\u010dkih vje\u0161tina. Nastava u obliku predavanja ne prelazi 20 posto ukupnog optere\u0107enja predvi\u0111enog studijskim programom, koje se izra\u017eava u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). U skladu s mogu\u0107nostima i unaprijed utvr\u0111enim uvjetima nastava na doktorskom studiju bit \u0107e otvorena za sve doktorande Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Doktorandi Poslijediplomskoga doktorskog studija arheologije uz obrazlo\u017eenje i pristanak mentora, te uz suglasnost Vije\u0107a doktorskog studija, mogu upisivati nastavu i obavljati istra\u017eivanja na bilo kojoj sastavnici Sveu\u010dili\u0161ta ili na drugim ustanovama sa ciljem ostvarivanje iinterdisciplinarnosti<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.3. DOSADA\u0160NJA ISKUSTVA PREDLAGATELJA U PROVO\u0110ENJU DOKTORSKIH STUDIJA<\/strong><br \/>\nOdsjek za arheologiju provodi poslijediplomski doktorski studij od akademske godine 2003\/04., a od 2007\/2008 prema programu uskla\u0111enom ve\u0107im dijelom s na\u010delima Bolonjske deklaracije. Prije toga tijekom \u010detiri desetlje\u0107a Odsjek je provodio poslijediplomski magistarski studij arheologija, stoga mo\u017eemo re\u0107i da je najve\u0107i broj magistarskih i doktorskih disertacija iz polja arheologija, obranjenih u Hrvatskoj tijekom proteklih desetlje\u0107a nastao u okvirima navedenih studija. Predava\u010di i mentori na studijima bili su i jesu nastavnici i priznati stru\u010dnjaci za pojedine grane arheologija, kako oni koji djeluju na Odsjeku za arheologija Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i nekih drugih odsjeka i katedri (Odsjek za povijest, Odsjek za povijest umjetnosti, Odsjek za klasi\u010dnu filologiju) tako i oni s drugih institucija poput Instituta za arheologija, Odsjeka za arheologija HAZU, Instituta za antropologiju, Odjela za arheologija Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Sveu\u010dili\u0161ta Juraj Dobrila u Puli, no nerijetko i s inozemnih sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.4. ME\u0110UNARODNA PREPOZNATLJIVOST PREDLAGATELJA DOKTORSKOGA STUDIJA U ZNANSTVENOM ILI UMJETNI\u010cKOM ISTRA\u017dIVANJU, ODNOSNO UMJETNI\u010cKOM STVARALA\u0160TVU<\/strong><br \/>\nDoktorski studij arheologije me\u0111unarodno postaje prepoznatljiv s obzirom na \u010dinjenicu da je otvoren doktorandima iz inozemstva i dosada se u njega uklju\u010dio odre\u0111eni broj pristupnika iz Bosne i Hercegovine te Slovenije. U nastavu na studiju uklju\u010duju se znanstvenici iz inozemstva kao predava\u010di i mentori. Organizira se me\u0111unarodna suradnja pri arheolo\u0161kim iskopavanjima te arheolo\u0161ke \u0161kole. Tako u posljednjih pet godina djeluje arheolo\u0161ka \u0161kola Sveu\u010dili\u0161ta u Wyomingu te me\u0111unarodna arheolo\u0161ka \u0161kola na Vu\u010dedolu. Tako\u0111er na odre\u0111ene kolegije na\u0161ega doktorskog studija dolaze doktorandi s inozemnih doktorskih studija, a na preporuku svojih mentora.<br \/>\nPredava\u010di i mentori na poslijediplomskome doktorskome studiju arheologija istaknuti su hrvatski arheolozi s me\u0111unarodnom prepoznatljivo\u0161\u0107u, neki od njih voditelji su ili suradnici na bilateralnim ili me\u0111unarodnim znanstvenim projektima, sudjeluju na brojnim me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima kao aktivni sudionici ili organizatori. Predava\u010di i mentori, kompetentni za pojedina arheolo\u0161ka razdoblja i problematiku dolaze tako\u0111er i s inozemnih ustanova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.5. USPOREDBA SA SLI\u010cNIM DOKTORSKIM PROGRAMIMA VISOKORANGIRANIH INOZEMNIH SVEU\u010cILI\u0160TA<\/strong><br \/>\nProgram i na\u010din provo\u0111enja doktorskog studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u velikoj je mjeri usporediv s istovrsnim studijem na Oxfordu u Velikoj Britaniji koji se tako\u0111er u najve\u0107em dijelu temelji na individualnom mentorskom radu te na kontinuiranom radu na samoj disertaciji tako da doktorand pri kraju studija ima gotov ve\u0107i dio disertacije. Doktorandi i u Oxfordu svoj rad vi\u0161ekratno prezentiraju zainteresiranoj stru\u010dnoj i znanstvenoj javnosti \u0161to program na\u0161ega studija poku\u0161ava realizirati kroz tzv. doktorske radionice i seminare.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.6. UVJETI UPISA NA STUDIJ<\/strong><br \/>\nZa upis na doktorski studij arheologije tra\u017ei se zavr\u0161en sveu\u010dili\u0161ni diplomski studij arheologije i to najmanje s prosje\u010dnom ocjenom 3,5 te preporuke dvaju profesora koji mogu ocijeniti prethodni rad kao i zainteresiranost i potencijal budu\u0107eg doktoranda. Uz molbu za upis na studij, potencijalni pristupnici prila\u017eu i motivacijsko pismo kako bi se vidjelo prema kojim su granama arheologije i temama usmjereni njihovi interesi. Prije upisa provodi se razgovor kojemu je svrha utvrditi interese kandidata, istra\u017eivanja i teme kojima se \u017eeli baviti, utvrditi jesu li teme relevantne i mogu li se adekvatno obraditi u doktorskom studiju te mogu li se na\u0107i kompetentni mentori za predlo\u017eene teme. Studij mogu upisati i pristupnici s diplomom drugoga studija koji se mo\u017ee uklopiti u znanstveni profil arheologije, s time da moraju polo\u017eiti razlikovne ispite. Odobrenje upisa i razlikovne ispite za te pristupnike predla\u017ee za svaki pojedini slu\u010daj Vije\u0107e poslijediplomskog doktorskog studija arheologije.<br \/>\nPristupnicima koji su stekli znanstveni magisterij arheologije po studijskom programu prije 2005. g. obranjeni magisterij vrednuje se sa 120 ECTS bodova i oni se upisuju u tre\u0107u godinu doktorskog studija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.7. OPIS IZBORA PRISTUPNIKA S POSEBNIM NAGLASKOM NA OPIS KRITERIJA UPISA STUDIJA I TRANSPARENTNOST POSTUPKA ODABIRA PRISTUPNIKA<\/strong><br \/>\nNakon raspisa natje\u010daja za upis pristupnika na poslijediplomski doktorski studij arheologije Vije\u0107e doktorskog studija arheologije organizira razgovor (intervju) za sve prijavljenje pristupnike kako bi se ispitalo njihovu motivaciju za studij i o\u010dekivanja od studija. Uzimaju\u0107i u obzir prosjek ocjena, preporuke i plan usavr\u0161avanja i znanstvenog istra\u017eivanja te rezultate razgovora, Vije\u0107e studija obavlja izbor kandidata u roku od dva tjedna nakon zavr\u0161etka natje\u010daja za upis. Upisnu kvotu u pojedinoj akademskoj godini odre\u0111uje Vije\u0107e poslijediplomskog doktorskog studija, ona varira izme\u0111u odre\u0111enog minimuma i maksimuma, tj. 5 i 25 pristupnika, ali se s obzirom na trenutnu situaciju mo\u017ee i smanjiti (ovisno o predlo\u017eenim temama i raspolo\u017eivim kompetentnim mentorima).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.2.8. OPIS INSTITUCIJSKOG VO\u0110ENJA STUDIJA<\/strong><br \/>\nDoktorskim studijem arheologije upravlja Vije\u0107e poslijediplomskog doktorskog studija arheologija, a \u010dine ga svi nastavnici Odsjeka za arheologija u znanstveno-nastavnim zvanjima koji u teku\u0107oj akademskoj godini sudjeluju u nastavi doktorskog studija te svi aktivni mentori.<br \/>\nVije\u0107e doktorskog studija arheologije predla\u017ee sve odluke vezane uz doktorski studij, a potvr\u0111uje ih i odobrava Vije\u0107e poslijediplomskih doktorskih studija Filozofskog fakulteta i Fakultetsko vije\u0107e. Studijem upravlja voditelj\/voditeljica doktorskog programa kojeg\/u na prijedlog Vije\u0107a studija bira Fakultetsko vije\u0107e. Voditelj studija saziva sjednice Vije\u0107a i njima predsjeda. Sve odluke donose se natpolovi\u010dnom ve\u0107inom glasova \u010dlanova Vije\u0107a.<br \/>\nVije\u0107e doktorskog studija arheologije provodi kvalifikacijski i klasifikacijski postupak, odobrava teme i sinopsise doktorskih disertacija, odre\u0111uje mentore pri \u010demu prema mogu\u0107nostima nastoji voditi ra\u010duna o \u017eeljama doktoranda, bira \u010dlanove stru\u010dnih povjerenstava za ocjenu teme te za ocjenu same doktorske disertacije, a potvr\u0111uje ih Fakultetsko vije\u0107e. Vije\u0107e studija nadzire izvr\u0161avanje obveza doktoranada i nastavnika koji sudjeluju u izvo\u0111enju studijskog program te provodi njihovu evaluaciju. Mentori i doktorandi podnose program i plan studija voditelju Doktorskog studija arheologije, a prihva\u0107a ih Vije\u0107e doktorskog studija arheologije. Godi\u0161nji izvje\u0161taj o napretku podnose doktorand i mentor na obrascima Sveu\u010dili\u0161ta Dr. Sc.-04 i Dr.Sc.-05.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong><u>A.3. PLAN I PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA<\/u><\/strong><br \/>\n<strong>A.3.1. OPIS USTROJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA<\/strong><br \/>\nNastava na poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije odr\u017eava se svakom doktorandu posebno (tzv. privatissimum) u obliku individualnih predavanja i istra\u017eiva\u010dkih seminara, mentorskih konzultacija, te zajedni\u010dkih doktorskih radionica i diskusijskih grupa. Nastavnici s kojima doktorandi rade odabiru se u skladu s potrebama teme kojom se doktorand bavi i mogu se mijenjati u svakom semestru. Na kraju svakog semestra odr\u017eava se doktorska radionica u trajanju od 6 sati za sve doktorande zajedno, u okviru koje oni izla\u017eu periodi\u010dne rezultate svojih istra\u017eivanja (istra\u017eiva\u010dki semestralni radovi), raspravlja se o njima kao i o kori\u0161tenoj literaturi te o novim znanstvenim spoznajama. Za uspje\u0161an zavr\u0161etak semestra doktorandi su du\u017eni izraditi pismeni rad u obliku koji zadovoljava kriterije preglednog (u 1. i 2. semestru) i izvornog znanstvenog rada (u ostalim semestrima). Dakle, svaki doktorand studira prema osobnom programu i planu koji na po\u010detku studija izra\u0111uje zajedno sa svojim mentorom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.1.Popis obveznih i izbornih predmeta i\/ili modula<\/strong><\/p>\n<table width=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"188\">Ivor Karavani\u0107, Rajna \u0160o\u0161i\u0107-Klind\u017ei\u0107, Nikola Vukosavljevi\u0107<\/td>\n<td width=\"436\">Paleolitik i mezolitik<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Tihomila Te\u017eak-Gregl, Marcel Buri\u0107, Jacqueline Balen, Sta\u0161o Forenbaher<\/td>\n<td width=\"436\">Neolitik i eneolitik<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Aleksandar Durman, Ina Miloglav<\/td>\n<td width=\"436\">Arheometrija i arheolo\u0161ka metodologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Zdravka Hincak<\/td>\n<td width=\"436\">Prirodne znanosti u arheologiji<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Hrvoje Potrebica, Daria Lo\u017enjak-Dizdar, Marko Dizdar<\/td>\n<td width=\"436\">Bron\u010dano i \u017eeljezno doba<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Marina Mili\u0107evi\u0107 Brada\u010d<\/td>\n<td width=\"436\">Klasi\u010dna arheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Helena Tomas<\/td>\n<td width=\"436\">Egejska arheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Mirjana Sanader, Zrinka \u0160imi\u0107 Kanaet<\/td>\n<td width=\"436\">Anti\u010dka provincijalna arheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Branka Migotti, Mirjana Sanader<\/td>\n<td width=\"436\">Ranokr\u0161\u0107anska arheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Kre\u0161imir Filipec, \u017deljko Demo, Tatjana Tkal\u010dec, Sini\u0161a Krznar<\/td>\n<td width=\"436\">Seoba naroda i rani srednji vijek<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Mirja Jarak, Maja Petrinec<\/td>\n<td width=\"436\">Nacionalna srednjovjekovna arheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Mario \u0160laus, Petra Raji\u0107-\u0160ikanji\u0107, Mario Novak<\/td>\n<td width=\"436\">Bioarheologija<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"188\">Ivan Mirnik, \u017deljko Demo, Tomislav Bili\u0107<\/td>\n<td width=\"436\">Numizmatika<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p style=\"text-align: justify\">Predmeti koji se nude doktorandima namjerno su koncipirani tako op\u0107enito i \u0161iroko kako bi se u problemskim kolegijima od kojih se sastoje mogli najbolje prilagoditi pojedinim doktorandima, odnosno temama koje mogu biti korisne za njihove budu\u0107e disertacije. Dakle, predmeti, odnosno kolegiji unutar njih odre\u0111uju se za svakog doktoranda posebno u skladu s izabranom temom doktorskog rada. Kolegiji se odvijaju kroz predavanja, istra\u017eiva\u010dke seminare, mentorske konzultacije, doktorske radionice. Za nastavu se odabiru najrelevantniji predava\u010di, odnosno stru\u010dnjaci koji su se dokazali u pojedinim temama pa se i popis nastavnika mijenja iz semestra u semestar, neki su uklju\u010deni samo u jednom semestru, a neki kroz vi\u0161e njih.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A3.1.2. Obvezni oblici rada<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Student je obvezan upisati u indeks:<br \/>\na) minimalno deset (10) sati predavanja i mentorskih konzultacija po semestru s mentorom u I. godini studija<br \/>\nb) minimalno osam (8) sati predavanja i mentorskih konzultacija po semestru s mentorom u II. godini studija<br \/>\nc) minimalno \u0161est (6) sati predavanja i mentorskih konzultacija po semestru s mentorom u III. godini studija<br \/>\nd) minimalno \u010detiri (4) sata predavanja po semestru s jo\u0161 dva druga profesora (po 2 sata kod svakog tijekom sve tri godine studija)<br \/>\ne) doktorsku radionicu (6 sati) na kraju svakog semestra<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Tijekom studija, a u sklopu individualne nastave, student je obvezan napisati semestralne istra\u017eiva\u010dke radove koji su tematski povezani s njegovim doktorskim radom, a moraju biti uobli\u010deni kao znanstveni tekstovi podobni za objavu u znanstvenim publikacijama (prethodna priop\u0107enja, pregledni ili izvorni znanstveni radovi). Radovi se ocjenjuju u indeksu. Radovi moraju proizlaziti iz vlastitih istra\u017eivanja doktoranda, terenskih, arhivskih, teorijskih ili iz prakti\u010dnih analiza arheolo\u0161ke gra\u0111e. Uz mentora, svaki semestralni rad ocjenjuje jo\u0161 jedan profesor s doktorskog studija kojega imenuje Vije\u0107e poslijediplomskog doktorskog studija arheologije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Izlaganje na kongresu ili znanstvenom skupu koje je prihva\u0107eno za tisak mo\u017ee se priznati kao ekvivalent pismenog rada za obveze studija pod uvjetom da je tema povezana s temom doktorskog rada.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Svaki student Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije mo\u017ee odraditi jednom godi\u0161nje prakti\u010dni rad na terenu u trajanju od najmanje tjedan dana, pod nadzorom stru\u010dnjaka profesorskog ranga. Prakti\u010dni i terenski rad mo\u017ee se odvijati i u drugim institucijama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">OBVEZNI<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"461\">1. propisani broj sati nastave i konzultacija s mentorom (OBV1)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0 6 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">2. predan i pozitivno ocijenjen semestralni istra\u017eiva\u010dki rad (OBV2)<\/td>\n<td width=\"107\">10 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">3. propisana nastava\u00a0 s jo\u0161 dvojicom profesora (OBV3)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0 4 boda<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">4. obvezatna doktorska radionica na kraju semestra (OBV4)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0 5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p style=\"text-align: justify\">IZBORNI<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"461\">1. objavljen\u00a0 znanstveni rad u \u010dasopisu s me\u0111unarodnom recenzijom ili doma\u0107em \u010dasopisu aktegorije A1 (IZB1)<\/td>\n<td width=\"107\">10 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">2. Objavljen znanstveni rad u doma\u0107em \u010dasopisu (IZB2)<\/td>\n<td width=\"107\">5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">3. objavljen\u00a0 stru\u010dni rad (IZB3)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0 3 boda<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">4. izlaganje na znanstvenom skupu (u vezi s temom rada) (IZB4)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0 5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">5. dodatni rad s profesorom (koji nije mentor) izvan propisanog minimuma od 4 sata, u trajanju od najmanje 4 sata (IZB5)<br \/>\n<span style=\"color: #ff0000\">\u00a0 \u00a0 Ovaj oblik izborne nastave ukinut je 2016. godine.<\/span><\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0 5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">6. sudjelovanje u nastavi preddiplomskog studija, 6 sati (IZB6)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0\u00a0 5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">7. sudjelovanje u radu okruglog stola (IZB7)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0\u00a0 2 boda<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"461\">8. terenska nastava (IZB8)<\/td>\n<td width=\"107\">\u00a0\u00a0\u00a0 5 bodova<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>Opis svakog predmeta i\/ili modula u koji ulaze:<\/strong><br \/>\nS obzirom da je poslijediplomski doktorski studij arheologije koncipiran na individualnoj nastavi, savjetovanju i vo\u0111enju doktoranda, okvirni sadr\u017eaj predmeta odre\u0111uje se svakom pojedinom studentu u skladu s temom njegova doktorskog rada. Nastava se odvija kroz individualna predavanja i konzultacije s mentorom i jo\u0161 dva profesora koja dogovorno, a u skladu s temom disertacije izabiru doktorand i mentor. Ste\u010dena znanja provjeravaju se kroz semestralne pismene radove i njihovu prezentaciju u doktorskim radionicama, a literaturu prema odabranim temema bira sam student uz savjetovanje s mentorom i druga dva profesora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.2. Opis na\u010dina osposobljavanja doktoranda za stjecanje znanstvenih ili umjetni\u010dkih spoznaja, znanja, iskustava i vje\u0161tina koje \u0107e im omogu\u0107iti kreativno i na istra\u017eivanjima utemeljeno rje\u0161avanje slo\u017eenih dru\u0161tvenih i gospodarskih problema<\/strong><br \/>\nIndividualna nastava na doktorskom studiju ne odr\u017eava se u obliku klasi\u010dnih predavanja nego kroz neposredne i ciljane rasprave s mentorom i drugim profesorima \u010dime doktorandi stje\u010du relevantne znanstvene spoznaje, upoznaju se s relevantnom literaturom i znanstvenom metodologijom koja se danas rabi u arheologiji, ali i drugim znanstvenim disciplinama neophodnim u istra\u017eivanju arheolo\u0161kih nalaza i u njihovoj interpretaciji, poti\u010du se na samostalan, istra\u017eiva\u010dki i interdisciplinarni pristup rje\u0161avanja problema te na kriti\u010dko sagledavanje rada drugih stru\u010dnjaka i znanstvenika. Tomu pridonosi i izbor profesora prema potrebi odabrane teme. Omjer broja nastavnika i doktoranada nije stalan. Svaki doktorand tijekom studija mo\u017ee imati izme\u0111u 3 i 13 nastavnika, ovisno o potrebama njegove doktorske teme i time dobiva najmeritornije stru\u010dnjake kao savjetnike. Doktorandi tako\u0111er provode vlastita terenska i laboratorijska istra\u017eivanja ili aktivno sudjeluju u takvim istra\u017eivanjima svojih mentora ili drugih relevantnih znanstvenika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.3. Opis mogu\u0107nosti programa za osposobljavanje doktoranada za samostalan, istra\u017eiva\u010dki i interdisciplinarni pristup problemima, za samostalno istra\u017eivanje te za kriti\u010dko ocjenjivanje rada drugih<\/strong><br \/>\nDoktorand u svakom semestru izra\u0111uje jedan pismeni rad koji proizlazi iz njegovog istra\u017eivanja, a koji mora zadovoljavati kriterije preglednog ili izvornog znanstvenog rada. Prvi rad je obi\u010dno pregledni rad o povijesti, stanju istra\u017eivanja i dosada\u0161njih spoznaja o temi kojom se doktorand kani baviti u doktorskoj disertaciji. Svi radovi moraju biti vezani uz temu disertacije. Ukoliko su zadovoljavaju\u0107e na\u010dinjeni i pozitivno ocijenjeni od strane mentora i jo\u0161 jednog profesora, ti radovi mogu biti uklju\u010deni kao poglavlja u tekst disertacije. Sudjelovanje u doktorskim radionicama i ciljano organiziranim okruglim stolovima s odre\u0111enim temema omogu\u0107uje doktorandima upoznavanje s radovima drugih doktoranada te njihovo kriti\u010dko vrednovanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.4 Opis mogu\u0107nosti programa za stjecanje radnih kompetencija, uklju\u010duju\u0107i popis predmeta za razvijanje generi\u010dkih i transfernih vje\u0161tina<\/strong><br \/>\nDoktorski studij arheologije nema predvi\u0111ene posebne predmete kojima se stje\u010du generi\u010dke vje\u0161tine jer se one stje\u010du kroz sve predmete i aktivnosti. Akademsko i znanstveno pisanje stje\u010de se kroz pisanje radova i javne rasprave o njima. Izlaganjem seminarskih radova poti\u010de se stjecanje vje\u0161tine javnoga zanstvenog nastupa i izlaganja u zadanom vremenskom roku, a nakon toga slijedi diskusija. Tome slu\u017ee i sudjelovanja na znanstvenim skupovima, okruglim stolovima i sli\u010dno. Programom doktorskog studija predvi\u0111ena je doktorska radionica na kojoj doktorandi predstavljaju svoje radove te na taj na\u010din pokazuju i svoje jezi\u010dne i predava\u010dke vje\u0161tine. Ograni\u010denim vremenom izlaganja nastoji ih se podu\u010diti kako u zadanom vremenu sa\u017eeto i jasno iznijeti rezultate vlastitoga istra\u017eivanja i zaklju\u010dke do kojih su do\u0161li. Rasprava koja se vodi nakon svakog izlaganja ima svrhu poticati kreativno i analiti\u010dko razmi\u0161ljanje. S istim ciljem poticanja izlaga\u010dkih vje\u0161tina, raspravljanja i stvaranja zaklju\u010daka organiziraju se okrugli stolovi s odre\u0111enim temama koje mogu biti zajedni\u010dke svim granama arheologije. Program studija predvi\u0111a i prakti\u010dni rad na arheolo\u0161kim terenima gdje se doktorandi imaju priliku upoznati s najmodernijim metodama terenskog istra\u017eivanja, iskopavanja i rekognosciranja, uzimanja uzoraka, dokumentiranja, preventivne konzervacije itd. te sami usvojiti vje\u0161tine potrebne za provo\u0111enje takvoga rada. Isto tako uklju\u010duju se i u prakti\u010dni rad u muzejima i drugim zbirkama gdje mogu ste\u0107i sva potrebna znanja o pristupu arheolo\u0161koj gra\u0111i i baratanju njome te o njezinoj interpretaciji i prezentaciji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.5. Mogu\u0107nosti studija za uspostavljanje suradnje s drugim visokim u\u010dili\u0161tima, znanstvenim institutima, te privatnim i javnim poslovnim sektora<\/strong><br \/>\nIndividualna nastava i interdisciplinarni pristup otvaraju sve mogu\u0107nosti za suradnju i razmjenu kako nastavnika tako i nastavnih metoda s drugim u\u010dili\u0161tima, znanstvenim institutima te privatnim i javnim poslovnim sektorom u podru\u010dju istra\u017eivanja, prou\u010davanja i o\u010duvanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. S obzirom na istra\u017eiva\u010dku temu pojedinog doktoranda nema nikakvih ograni\u010denja za suradnju s bilo kojom relevantnom europskom ili svjetskom institucijom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.6. Uvjeti za napredovanje u vi\u0161u godinu studija<\/strong><br \/>\nKako bi napredavali u vi\u0161u godinu studija doktorandi moraju u semestru odraditi propisani broj sati individualne nastave i mentorskih konzultacija s mentorom i dva izabrana profesora (14 sati &#8211; 10 ECTS bodova, moraju u doktorskoj radionici iznijeti periodi\u010dke rezultate svoga istra\u017eivanja uz power point prezentaciju (5 ECTS bodova) te ih kona\u010dno oblikovati i predati kao pisani rad s obilje\u017ejima izvornog znanstvenog rada (10 ECTS bodova). Rad mora pozitivno ocijeniti mentor i jo\u0161 jedan profesor. Izvr\u0161enjem navedenih obveza mogu ste\u0107i 25 ECTS bodova i time zadovoljavaju uvjete za upis u vi\u0161i semestar. Preostalih 5 ECTS bodova mogu ste\u0107i kroz izborne predmete: objavu znanstvenih i stru\u010dnih radova u znanstvenim \u010dasopisima, sudjelovanje na stru\u010dnim i znanstvenim skupovima, okruglim stolovima, sudjelovanje u izvo\u0111enju preddiplomske i diplomske nastave, sudjelovanje na arheolo\u0161kim terenskim istra\u017eivanjima. Propisani broj sati nastave s mentorom i sudjelovanje u doktorskoj radionici na kraju semestra, obvezni su i ne mogu se zamijeniti izbornim predmetom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.7. Uvjeti za prihva\u0107anje teme doktorskog rada<\/strong><br \/>\nPristupnici ve\u0107 kod upisa predla\u017eu \u0161iru, okvirnu temu budu\u0107e disertacije jer je i to jedan od \u010dimbenika na temelju kojega se odobrava njihov upis. Tijekom prve godine studija kroz rad sa studijskim savjetnikom i drugim profesorima postupno oblikuju prvobitnu temu i kona\u010dno je definiraju u 3. semestru studija. Temu tada odobrava Vije\u0107e doktorskog studija arheologije i odre\u0111uje mentora. Mentor doktorandu je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovaraju\u0107e znanstveno zvanje, a imenuje ga Fakultetsko vije\u0107e na prijedlog Vije\u0107a doktorskog studija. Ako tema doktorskog rada zadire u vi\u0161e razli\u010ditih disciplinarnih podru\u010dja, Vije\u0107e studija mo\u017ee predlo\u017eiti dvojicu mentora. Potom se pristupa javnoj obrani teme. Tema i sinopsis smatraju se prihva\u0107enima ako se tijekom obrane poka\u017ee da je sinopsis zadovoljavaju\u0107e oblikovan i da nema primjedbi na naslov, sadr\u017eaj i strukturu. Ako se u raspravi o sinopsisu poka\u017ee potrebnim, doktorand u dogovoru s mentorom\/mentorima mora doraditi sinopsis u skladu s primjedbama te ga predati na dodatno odobrenje Vije\u0107u studija. Po izvr\u0161enju svih obveza na doktorskom studiju doktorand u dogovoru s mentorom, u pisanom obliku na obrascu Sveu\u010dili\u0161ta Dr.SC.-01 prijavljuje i obrazla\u017ee temu doktorskoga rada, a Vije\u0107e doktorskog studija arheologije predla\u017ee stru\u010dno povjerenstvo koje \u0107e dati mi\u0161ljenje i prijedlog o prihva\u0107anju teme na obrascu Dr.SC.02 Vije\u0107u poslijediplomskih doktorskih studija Filozofskog fakulteta i Fakultetskom vije\u0107u. Potonje po dono\u0161enju pozitivne odluke, temu proslije\u0111uje na Sveu\u010dili\u0161te u daljnji postupak. Sinopsis doktorskog rada, tema i mentori smatraju se slu\u017ebeno potvr\u0111enima i prihva\u0107enima tek kad pro\u0111u sve propisane procedure na Sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.8. UVJETI ZAVR\u0160ETKA STUDIJA<\/strong><br \/>\nPoslijediplomski sveu\u010dili\u0161ni doktorski studij arheologije zavr\u0161ava nakon izvr\u0161enih svih obveza kojima se stje\u010de 180 ECTS bodova te izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada -disertacije. Postupak predaje i obrane doktorskog rada sastoji se u sljede\u0107em:<br \/>\nDovr\u0161eni doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost mentora u tri (3) neuvezana primjerka. Vije\u0107e doktorskog studija arheologije predla\u017ee Stru\u010dno povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada, a imenuje ga Fakultetsko vije\u0107e. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja \u010dlanova (najmanje 3, najvi\u0161e 5) \u010dija je znanstvena djelatnost iz podru\u010dja doktorskog rada doktoranda. U povjerenstvo mo\u017ee biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno, odnosno odgovaraju\u0107e znanstveno zvanje. Najmanje jedan \u010dlan povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog u\u010dili\u0161ta koje provodi postupak i ne smije biti nastavnik na studiju. Stru\u010dno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvje\u0161tajem koji se podnosi Fakultetskom vije\u0107u najkasnije u roku od dva mjeseca od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. \u010clanovi Stru\u010dnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mi\u0161ljenje. Tekst ocjene se unosi u obrazac za ocjenu teme doktorskog rada Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (DR.SC.-10). Stru\u010dno povjerenstvo mo\u017ee rad prihvatiti, vratiti doktorandu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti. Rad je odbijen ili prihva\u0107en, ako se za tu odluku izjasni natpolovi\u010dna ve\u0107ina \u010dlanova povjerenstva. Ako ocjena sadr\u017ei pisane primjedbe, doktorski se rad vra\u0107a doktorandu koji ga je du\u017ean ispraviti i doraditi u skladu s primjedbama. Nakon toga se ocjena Povjerenstva upu\u0107uje na daljnji postupak Fakultetskom vije\u0107u. Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvje\u0161taja povjerenstva na Fakultetskom vije\u0107u.<br \/>\nObrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. Disertacija je obranjena s uspjehom ako ju je pozitivno ocijenila ve\u0107ina \u010dlanova povjerenstva. Disertacija se u skladu s pravilnikom Sveu\u010dili\u0161ta, ocjenjuje ocjenom obranio ili nije obranio.<br \/>\nNakon poslijediplomskog sveu\u010dili\u0161nog doktorskog studija doktorandu se izdaje doktorska diploma kojom se potvr\u0111uje zavr\u0161etak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.9. Mogu\u0107nost izvedbe programa doktorskog studija na engleskom jeziku<\/strong><br \/>\nNastava se u pravilu izvodi na hrvatskom jeziku, no s obzirom na to da je rije\u010d o individualnoj nastavi mo\u017ee se prema potrebi izvoditi na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku. Na stranom se jeziku mo\u017ee izvoditi i nastava za koju \u0107e se na\u0107i interesa u me\u0111unarodnoj razmjeni. Ako pristupnik \u017eeli, mo\u017ee neki od obveznih seminarskih radova pisati na nekom od svjetskih jezika. Program studija predvi\u0111a uklju\u010divanje nastavnika i mentora s drugih doma\u0107ih i inozemnih sveu\u010dili\u0161ta, organizaciju doktorskih radionica i okruglih stolova \u0161to se sve, prema potrebama mo\u017ee odvijati na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.10. Popis predmeta\/modula koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku<\/strong><br \/>\nPrema potrebi, ve\u0107ina se predmeta mo\u017ee izvoditi na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.11 Kriteriji i uvjeti upisa predmeta\/modula s drugih doktorskih studija<\/strong><br \/>\nVije\u0107e poslijediplomskog doktorskog studija prema preporuci mentora mo\u017ee studentu odobriti izbor predmeta ili modula s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalisti\u010dkih studijskih programa, a u skladu s temom doktorskog rada.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.12. Organizacija studija u punom radnom vremenu (Full-Time) i studija s dijelom radnog vremena (Part-Time)<\/strong><br \/>\nS obzirom na individualizirani oblik studija, organizacija studija jednaka je za sve. O\u010dekuje se da studenti koji studiraju u punom radnom vremenu studij i obranu doktorske disertacije zavr\u0161e za najvi\u0161e 5, a oni s dijelom radnog vremena za 7 godina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.13. Opis sustava savjetovanja i vo\u0111enja doktoranada kroz doktorski studij, dodjeljivanja studijskog savjetnika tijekom upisa na doktorski studij i njegove obveze.<\/strong><br \/>\nSvakom se doktorandu na samom po\u010detku studija odre\u0111uje studijski savjetnik kojega mo\u017ee sam predlo\u017eiti ili ga predla\u017ee Vije\u0107e doktorskog studija. S obzirom na to da ve\u0107ina doktoranada ve\u0107 pri upisu i razgovoru predla\u017ee okvirnu temu budu\u0107eg doktorskog rada, nastoji se da ve\u0107 taj savjetnik bude kompetentan za odabranu temu. On poma\u017ee doktorandu u kona\u010dnom definiranju teme, zajedno s njim osmi\u0161ljava plan studija (izbor drugih profesora, izbor tema za semestralne radove, odabir izbornih predmeta na ovom ili drugim doktorskim studijima, pru\u017eanje savjeta oko obveza predvi\u0111enih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkom praksom i mo\u017eebitnog usavr\u0161avanja u inozemstvu Po\u010detkom 3. semestra svakom se doktorandu dodjeljuje mentor koji nakon slu\u017ebenog imenovanja preuzima sve du\u017enosti studijskog savjetnika za pojedinog doktoranda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Mentor je odgovoran za konzultacijsko-znanstvenoistra\u017eiva\u010dki rad, individualnim pristupom poma\u017ee doktorandu u razradi teme doktorske disertacije te istra\u017eivanju i izradi doktorske disertacije. Ako to zahtijeva interdisciplinarni karakter doktorske disertacije, doktorandu se mo\u017ee dodijeliti i drugi mentor koji ima jednake odgovornosti kao i prvi mentor.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Jedan nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovaraju\u0107e znanstveno zvanje mo\u017ee biti savjetnik najvi\u0161e trima doktorandima, a mentor najvi\u0161e dvoma u jednoj godini. Vije\u0107e doktorskog studija, koje je nadle\u017eno za rje\u0161avanje svih nastavnih pitanja u sklopu doktorskog studija, odobrava studijski plan i sinopsis doktorske disertacije svakog doktoranda te pru\u017ea potporu provedbi studijskog plana na institucionalnoj razini. Svi doktorandi i mentori du\u017eni su podnositi Vije\u0107u doktorskog studija godi\u0161nje izvje\u0161taje o svom radu na obrascima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, tzv. DR.SC-04 i DR.SC-05.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong>A.3.14. PRAVA I OBVEZE DOKTORANADA, MENTORA I NOSITELJA STUDIJA<\/strong><br \/>\nDoktorand, mentor i nositelj studija du\u017eni su se pridr\u017eavati svih relevantnih akata Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i samog Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, uklju\u010duju\u0107i i akte o eti\u010dkom postupanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Doktorandi imaju pravo na redovitu, primjerenu, sustavnu i odgovornu pomo\u0107 studijskog savjetnika, mentora i eventualnog drugog mentora. Doktorandi su du\u017eni savjesno ispunjavati obveze predvi\u0111ene programom doktorskog studija, redovito se konzultirati sa studijskim savjetnikom i mentorom, odnosno drugim mentorom. Doktorandi su du\u017eni Vije\u0107u doktorskog studija podnositi godi\u0161nji izvje\u0161taj o svome radu.<br \/>\nDoktorandi imaju pravo prekinuti doktorski studij, a o tome su du\u017eni pisano obavijestiti Vije\u0107e doktorskog studija. Doktorandi koji su prekinuli doktorski studij mogu nastaviti studij upisuju\u0107i semestar koji nisu zavr\u0161ili, pri \u010demu im se priznaju do tada ste\u010deni bodovi te imaju pravo nastaviti studij pod istim uvjetima pod kojima su ga upisali, unutar vremena do kojeg je valjana njihova tema doktorske disertacije koju je odobrilo nadle\u017eno tijelo. Za odobrenje nastavka studija doktorandi moraju podnijeti molbu Vije\u0107u doktorskog studija koje odlu\u010duje koje se izvr\u0161ene obveze i u kojem opsegu mogu priznati u nastavku studija.<br \/>\nDoktorand koji je upisao poslijediplomski doktorski studij na drugom visokom u\u010dili\u0161tu u Republici Hrvatskoj, iz znanstvenog polja arheologije, mo\u017ee nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vije\u0107e Poslijediplomskog sveu\u010dili\u0161nog doktorskog studija arheologije i Vije\u0107e poslijediplomskih studija Fakulteta.<br \/>\nPrijelazi studenta s inozemnih sveu\u010dili\u0161ta rje\u0161avaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 158\/03.)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Mentori imaju obvezu vo\u0111enja i pomaganja doktoranda u znanstvenoistra\u017eiva\u010dkom radu. Mentori su du\u017eni redovito, primjereno, sustavno i odgovorno obavljati svoje konzultacijske i znanstveno-istra\u017eiva\u010dke zada\u0107e, a za to su odgovorni Vije\u0107u doktorskog studija kojemu podnose pisani godi\u0161nji izvje\u0161taj o svome radu. Mentori imaju pravo od doktoranada tra\u017eiti da se redovito s njima konzultiraju i da slu\u0161aju njihove stru\u010dne i znanstvene upute. Drugi mentor ima jednaka prava i obveze kao i prvi mentor.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\"><strong><u>4. Kvaliteta doktorskog programa<\/u><\/strong><br \/>\nKvaliteta programa prati se samoevaluacijom, studentskim evaluacijama (anonimne ankete), internim i eksternim vrednovanjem pripremljenih i objavljenih znanstvenih radova studenata.<br \/>\nRealizacija ciljeva doktorskog programa ogleda se u objavljenim doktorskim disertacijama, pra\u0107enju daljnjeg profesionalnog razvoja i bibliografije biv\u0161ih polaznika studija. Pokazatelj uspje\u0161nosti je broj obranjenih disertacija u odnosu na broj upisanih studenata, broj objavljenih odn. tiskanih disertacija, odnos broja upisanih i zavr\u0161enih studenata, njihovo napredovanje u znanstvenim ili znanstveno-nastavnim zvanjima itd.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ ARHEOLOGIJE Program PDS arheologije revidirani program od 2014 nadalje Postgraduate doctoral study of archaeology A.1. OP\u0106E INFORMACIJE O DOKTORSKOME STUDIJU A.1.1. NAZIV PREDLO\u017dENOG DOKTORSKOG STUDIJA Poslijediplomski doktorski studij arheologije A.1.2. NOSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE\/USTANOVA KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVO\u0110ENJU DOKTORSKOG STUDIJA Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Suradne ustanove: &hellip; <a href=\"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/program-studija\/\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;Program studija&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-17","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/17","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/17\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":239,"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/17\/revisions\/239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pds.ffzg.unizg.hr\/arheologija\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}