O poslijediplomskim studijima

SVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI

USTROJ STUDIJA

Od ak. godine 2005/2006. na Filozofskome fakultetu izvode se studiji ustrojeni po novim studijskim programima, temeljenima na načelima Bolonjske deklaracije. Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj 123/03, 198/03, 105/04. i 174/04.) i novomu Statutu Sveučilišta u Zagrebu (25. veljače 2005.), Filozofski je fakultet u ak. godini 2004/2005. pristupio izradi novih studijskih programa koji su se počeli izvoditi već u sljedećoj ak. godini 2005/2006. I novi Statut Filozofskoga fakulteta (v. prilog) integrirao je pretpostavke bolonjske reforme visokoga obrazovanja i tako ustrojenih novih studijskih programa.

Filozofski fakultet izvodi sveučilišne studijske programe koji su utemeljeni na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskoga obrazovanja, a shema po ciklusima obrazovanja izgleda ovako:

  • poslijediplomski studiji dijele se na:
  • diplomski studiji traju jednu ili dvije godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv magistra/magistre struke
  • preddiplomski studiji traju tri ili četiri godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) struke;
  • Specijalističke studije traju jednu godinu i njihovim se završetkom stječe titula sveučilišni/-a  specijalist/-ica struke (60-120 ECTS)
  • b/ doktorske studije traju tri godine i njihovim se završetkom stječe akademski stupanj doktor/-ica znanosti (180 ECTS).

PRIKAZ RAZINA OBRAZOVANJA

I- PREDDIPLOMSKI STUDIJI

Trajanje: 3 ili 4 godine

Broj ECTS bodova: 180-240

Akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica baccalaureus/baccalurea)

uz naznaku struke (kratica univ. bac.)

II-DIPLOMSKI STUDIJI

Trajanje: 1 ili 2 godine

Broj ECTS bodova: 60-120

Akademski naziv magistar uz naznaku struke (kratica mag.)

III-POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI
DOKTORSKI STUDIJI

Trajanje: 3 godine (6 semestara)

Broj ECTS bodova: 180

Akademski stupanj doktor/-ica znanosti (kratica dr. sc.)

Humanističke znanosti Društvene znanosti
Ø Arheologija

Ø Etnologija i kulturna antropologija

Ø Filozofija

Ø Glotodidaktika

Ø Hrvatska kultura

Ø Književnost, izvedbene umjetnost, film i kultura

Ø Kroatistika

Ø Lingvistika

Ø Medievistika

Ø Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu

Ø Povijest umjetnosti

Ø Rani novi vijek

Ø  Informacijske i komunikacijske znanosti

Ø  Pedagogija

Ø  Psihologija

Ø  Sociologija

SPECIJALISTIČKI STUDIJI

Trajanje: 1-2 godine

Broj ECTS bodova: 60-120

Sveučilišni specijalist/-ica (kratica univ.spec)

Ø Konferencijsko prevođenje

Ø Prevoditeljstvo

Ø  Interkulturalne njemačko-hrvatske poslovne komunikacije

Ø Klinička psihologija

 

Doktorski studiji

Ustrojavanje široke palete poslijediplomskih doktorskih studija omogućava vertikalnu i horizontalnu mobilnost studenata unutar Fakulteta i Sveučilišta te drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, kao i međunarodne mobilnosti, a njihovo značenje neupitno je za razvitak hrvatskog društva u suvremenom svijetu u skladu s potrebama za stručnjacima u društvenim i humanističkim znanostima. Programi doktorskih studija temelje se na interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti te na svim studijskim programima postoji mogućnost stjecanja dvojnih doktorata u suradnji s drugim europskim sveučilištima. Širokom ponudom programa poslijediplomskih studija studentima se pruža mogućnost izbora studija prema njihovim sklonostima i potrebama. Po završenome studiju moguće je i postdoktorsko usavršavanje na domaćim, ali i mnogim inozemnim sveučilištima. Studiji su koncipirani tako da omogućuju individualan pristup svakom kandidatu pa tako osposobljen znanstvenik može raditi u svakoj znanstvenoj ili znanstveno-nastavnoj ustanovi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, znanstvenoistraživačkim i kulturnim institucijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Stečenim znanjima, vještinama i kompetencijama kandidati su osposobljeni i za rad u visokostručnim poslovima kakve trebaju državna tijela ili gospodarski subjekti te javne i privatne ustanove i tvrtke – gdje god se javlja potreba za stručnjacima iz znanstvenoga područja društvenih i humanističkih znanosti.

Studenti sa završenim diplomskim studijem na filološkim studijskim grupama: anglistike, bohemistike, germanistike, fonetike, francuskog jezika i književnosti, grčkog jezika i književnosti, hispanistike, hungarologije, indologije, južnoslavenskih jezika i književnosti, komparativne književnosti, kroatistike, latinskoga jezika i književnosti, lingvistike, polonistike, portugalskoga jezika i književnosti, rumunjskoga jezika i književnosti, rusistike, slovakistike, švedskoga jezika i kulture, talijanistike, turkologije i ukrajinistike, kao logičan nastavak usavršavanja mogu upisati na poslijediplomski doktorski studij Književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture ili na studij Lingvistike, a osim tih studija mogu se opredijeliti i za upis na studije Glotodidaktike, Hrvatske kulture, Kroatistike i Medievistike.

Studenti sa završenim diplomskim studijem na studijskim grupama arheologije, arhivistike, bibliotekarstva, društveno humanističke informatike, etnologije i kulturne antropologije, filozofije, informatike, muzeologije, pedagogije, povijesti, povijesti umjetnosti, psihologije, sociologije kao logičan nastavak usavršavanja mogu se opredijeliti za upis na poslijediplomski doktorski studij koji se izvodi na odsjeku na kojem su studirali, a mogu se opredijeliti i za neki drugi srodni studij. Diplomirani antropolozi mogu se izravno, bez propisivanja razlikovnih ispita, upisati na poslijediplomski doktorski studij koji se izvodi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Sveučilište u Zagrebu započelo je u ak. godini 2012/2013. postupak periodičkoga unutarnjeg vrednovanja programa doktorskih studija te su u tu svrhu izrađeni elaborati o doktorskim studijima temeljem kojih će Odbor za doktorske programe Sveučilišta u Zagrebu provoditi vrednovanje doktorskih studija. Vrednovanje studijskih programa provodi se na temelju Pravilnika o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta.

U petogodišnjemu razdoblju od akademske godine 2005/2006. do 2010/2011. na 16 poslijediplomskih doktorskih studija upisano je 1338 studenata od kojih je 77,503% ostvarilo 1/3 mogućih ECTS bodova u prvoj godini studija, a njih 57,473% ostvarilo je oko 2/3 i više ECTS bodova. Oko 22,497% studenata ostvarilo je manje od 20 ECTS bodova već u prvoj godini studija te iz tih razloga nisu upisali višu godinu studija. Od ukupnog broja upisanih 769 studenata završilo je tri godine studija i u tijeku su istraživanja i pisanja doktorskoga rada. Doktorski rad obranilo je 234 doktoranda što je 17,488% u odnosu na broj upisanih studenata, odnosno 30,429% u odnosu na broj studenata koji su završili tri godine studija. Razlozi zbog kojih studenti u manjem broju završavaju studij su u tome što su oni većim dijelom zaposleni izvan visokoškolskih i istraživačkih ustanova te studij i istraživanja na disertaciji financiraju vlastitim sredstvima i treba im više raspoloživog vremena za provođenje istraživanja na disertaciji.

 

Doktorski studijski program razvija i potiče u prvom redu istraživačke kompetencije. Istraživačka aktivnost doktoranda predviđena je individualnim programom rada koji doktorand izrađuje u suradnji sa svojim mentorom, te je u potpunosti prilagođen potrebama i istraživačkim interesima kandidata. Osposobljavanje doktoranada uključuje intenzivan istraživački rad uključivanjem u istraživačke projekte na Fakultetu ili u partnerskim institucijama zagrebačkoga i/ili drugih sveučilišta. Vrednovanje toga rada uključeno je u studijski program te je obvezni i nužni dio doktorske izobrazbe, a uključuje, osim rada na disertaciji, i publiciranje znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, prikazivanje istraživačkog rada pred povjerenstvom za praćenje studija i drugim doktorandima, te druge oblike aktivnosti koje se određuju individualnim programa rada doktoranda. Intenzivne mentorske konzultacije omogućuju kandidatima kritičko preispitivanje postupaka koji primjenjuju. Metodološke vježbe sastavni su dio nastavnog programa, te se studenti osposobljavaju za primjenu najsloženijih metodološko-statističkih postupaka, vježbajući na vlastitim istraživačkim podacima ili drugim podacima koje pripremaju nastavnici.

Nadalje, doktorski studijski program razvija i potiče predavačke i izlagačke kompetencije. Naime, obvezni dio doktorskoga programa jest izlaganje rezultata doktorskoga istraživanja pred povjerenstvom za praćenje rada i drugim doktorandima, što omogućuje kritičko promišljanje i razmjenu iskustava studenata na različitim razinama doktorskoga studija. Ovaj oblik rada, kao i diskusijske grupe organizirane u sklopu redovnih kolegija i drugih aktivnosti doktorskoga programa te omogućuju studentima usvajanje vještina prezentiranja istraživačkih rezultata, njihovo kritičko vrednovanje, primanje i davanje povratnih informacija u vršnjačkom okružju, te kritičku analizu i ocjenjivanje vlastitoga rada i rada drugih. Osim toga, većina kolegija kao obvezni dio programa ima i studentsku usmenu prezentaciju dijela sadržaja kolegija, koja je temelj za zajedničku raspravu, te razmjenu informacija s predmetnim nastavnikom.

Na doktorskome studiju razvijaju se i pisane kompetencije (akademsko pismo). Vještine akademskoga pisanja razvijaju se kroz niz aktivnosti: izradu seminarskih radova, pisanje nacrta istraživanja i pisanu metodološku razradu doktorske teme, te kroz obavezno publiciranje znanstvenoga rada jer do obrane doktorskoga rada student mora imati najmanje jedan objavljeni rad u međunarodno priznatome časopisu. Intenzivna interakcija kandidata i mentora, te drugih članova individualnoga povjerenstva za praćenje prilikom pisanja istraživačkih rezultata razvija u studenata kritičko mišljenje, vrednovanje vlastitog pisanog uratka, pismeno strukturiranje znanstvenih rezultata i druge kompetencije potrebne za uspješno publiciranje znanstvenih radova.

Doktorski studiji razvijaju i druge generičke kompetencije, u prvom redu usvajanje visokospecijaliziranih znanja koja pripremaju doktorande za obavljanje najsloženijih poslova, prije svega u istraživačkom procesu. Moduli namijenjeni usvajanju, ponajprije generičkih vještina jesu oni koji pružaju doktorandima specijalizirana metodološka znanja i vještine.

Od akad. godine 2015/2016. ustrojen je novi program doktorskoga studija Sociologije. Doktorski studij dio je cjeloživotnog obrazovanja sociologa i ujedno najviši stupanj znanstvenog usavršavanja iz sociologije, a osposobljava sociologe/inje za najsloženije znanstveno istraživačke i stručne poslove, samostalno bavljenje znanstvenim radom, te za akademsku karijeru. Studij nije ograničen na neku određenu znanstvenu granu u znanstvenom polju sociologije, već uključuje njena različita temeljna i primijenjena područja. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje sociologijske znanstvene metodologije i probleme sociologijskih mjerenja, te najsuvremenije spoznaje i istraživačke paradigme u pojedinim područjima sociologijske teorijske artikulacije. Program studija uključuje detaljno upoznavanje aktualnih istraživanja u zemlji i svijetu, angažman ponajboljih znanstvenika u pojedinim područjima, te suradnju s najuglednijim znanstvenicima u svijetu. Način na koji se poslijediplomski doktorski studij realizira unapređuje poslijediplomsko obrazovanje u Hrvatskoj, povećava kvalitetu znanstveno istraživačkog rada, ostvaruje usporedivost poslijediplomskog doktorskog programa sa sličnim programima općeg profila na drugim europskim i svjetskim sveučilištima, pa ga čini konkurentnim u odnosu na druge studije u regiji.

U postupku akreditacije nalaze se novi programi poslijediplomskih studija:

  • Hrvatska filologija u interkulturnome kontekstu (doktorski studij)
  • Predmoderna povijest (doktorski studij)
  • Znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture

 

(doktorski studij)

  • Hrvatskoga jezika (specijalistički studij)

Specijalistički studiji

Ustrojavanjem poslijediplomskih specijalističkih studija zadovoljavaju se potrebe onih koji se žele specijalizirati u užem profesionalnom području.

Razlog za pokretanje poslijediplomskoga specijalističkog studija Kliničke psihologije proizlazi iz složenosti zadataka kliničke psihologije te visoke razine stručne odgovornosti koju sa sobom nosi klinički pristup. Poslijediplomski studij kliničke psihologije je u potpunosti usklađen s misijom, vizijom i strategijom Odsjeka za psihologiju, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, te Sveučilištem u Zagrebu. Studijski program svojim sadržajem i organizacijom prati međunarodne zahtjeve o stjecanju kompetencija iz područja kliničke psihologije. Specijalistički studij kliničke psihologije je dio koncepta cjeloživotnog obrazovanja psihologa, usmjerenog ka povećavaju stručnih znanja, vještina i kompetencija. Program studija osmišljen je kao nadogradnja na kompetencije koje se stječu na nižim razinama obrazovanja psihologa, primjeren je potrebama i zahtjevima koje se postavljaju pred kliničke psihologe u modernom društvu, te je sadržajem usklađen s najvišim međunarodnim standardima obrazovanja kliničkih psihologa. Program omogućuje stjecanje stručnih kompetencija za zahtjevne poslove u području kliničke psihologije, te generičkih vještina potrebnih za daljnje cjeloživotno obrazovanje i razvoj osobnih i stručnih kompetencija.

Poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje i studij Prevoditeljstvo izvodili su se do akad. godine 2008/2009. Interes za upis na te grupe studija smanjio se zbog ustroja i izvođenja diplomskih studija na filološkim odsjecima i stjecanja stručnih zvanja iz područja prevođenja i prevoditeljstva. Studiji se trenutno ne izvode na poslijediplomskoj razini.

Od akad. godine 2014/2015. ustrojen je program specijalističkoga studija Interkulturalne njemačko-hrvatske poslovne komunikacije za koji su interes pokazale institucije: Advantage Austria, Austrijsko veleposlanstvo – Trgovinski odjel i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora – AHK Kroatien. Razlog za pokretanje studija jest anticipacija uvjeta na tržištu rada i usklađivanje s odgovarajućim znanjima, vještinama i kompetencijama. Program na razini specijalističkoga studija razvijat će znanja, vještine i kompetencije u njemačkoj poslovnoj komunikaciji u specifičnim područjima gospodarstva, financijsko-bankarskoga sektora, tehničkoga sektora, zakonodavstva i uprave. Polaznici će završetkom studija postati stručnjaci za interkulturnu njemačko-hrvatsku poslovnu komunikaciju, izuzetno važan segment poslovnoga i upravnoga života Republike Hrvatske, a time i konkurentniji na hrvatskom tržištu rada kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Stečena znanja, kompetencije i vještine izjednačit će njihove izglede i u konkuriranju na tržištu rada EU.

 Studiji prije Bolonje

Prije ustrojavanja poslijediplomskih studija po bolonjskome sustavu obrazovanja na Fakultetu su izvođeni sveučilišni poslijediplomski studiji u skladu s odredbama Zakona o visokim učilištima (pročišćeni tekst „Narodne novine“ broj 59/96):

  • znanstveni u trajanju od dvije godine za stjecanje akademskog stupnja „magistar/-a znanosti“ (kratica mr. sc.), završava izradom i obranom znanstvenoga magistarskog rada,
  • znanstveni u trajanju od tri godine za stjecanje akademskog stupnja „doktor/-ica znanosti“ (kratica dr. sc.), završavao je izradom i obranom doktorskoga rada,
  • stručni studij u trajanju od dvije godine za stjecanje stručnog naziva „magistar/-a“ (kratica mr.) uz navođenje područja specijalizacije.Senat Sveučilišta u Zagrebu na 5. sjednici u 341. akademskoj godini (2009/2010.) održanoj 19. siječnja 2010. donio je Odluku o završetku studija za studente koji su upisali poslijediplomski znanstveni (magistarski) i stručni studij prije ustrojavanja poslijediplomskih studija sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s pravom završavanja studija prema nastavnomu programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija do 31. prosinca 2011.Osim završetkom poslijediplomskoga znanstvenog studija doktorat znanosti mogao se steći izvan doktorskoga studija na osnovi stečenog akademskog stupnja „magistra znanosti“ te bilo na temelju jedne godine sudjelovanja na znanstveno-istraživačkome projektu bilo na temelju objavljenoga najmanje jednoga znanstvenog rada u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom, odnosno domaćem časopisu koji je po vrsnoći izjednačen sa časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom. Senat Sveučilišta u Zagrebu na 8. sjednici u 342. akademskoj godini (2010/2011.) održanoj 15. veljače 2011. donio je Odluku kojom je utvrđen krajnji rok 5. kolovoza 2012. godine za obranu doktorske disertacije te stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija.

 

Studenti

Fakultet osigurava kvalitetu studenata odgovarajućim selekcijskim postupkom, brigom za napredak kroz studij, mentorskim i administrativnim potporama. Prosječna ocjena upisanih studenata je 4,21.

Na studij su upisani studenti sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem u području humanističkih i društvenih studija koji se izvode na Fakultetu te sa drugih srodnih studija sveučilišta u Republici Hrvatskoj i sa inozemnih sveučilišta, i to:

Sastavnica Sveučilišta u Zagrebu – Hrvatskih studija, Učiteljskog fakulteta, Medicinskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, Ekonomskog fakulteta, Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Veterinarskog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti, Katoličko bogoslovnog fakulteta, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Pravnog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj – Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Rijeci, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišta u Splitu.

Inozemnih sveučilišta – University of Science and Technology (Kina), Karlovo sveučilište u Pragu (Poljska), Šlesko sveučilište (Poljska), Sveučilište u Budimpešti (Mađarska), Penzenski Državni pedagoški Univerzitet (Rusija), Carleton University, Ottawa (Kanada), Fakultet islamskih nauka, Rabat (Maroko), University of Sussex, University of Essex (V. Britanija), Sveučilište Ondokuz, Teološki fakultet (Turska), Univerzitet Siegon (Njemačka), Sveučilište u Trstu (Italija), Sveučilište u Veneciji (Italija), Univerzitet u Sarajevu (BiH), Pedagoški fakultet u Zenici (BiH), Sveučilište u Mostaru (BiH), Univerzitet u Tuzli (BiH), Fakultet Islamskih nauka u Sarajevu (BiH) Univerzitet u Beogradu (Srbija), Filozofski fakultet u Nikšiću (Crna Gora), Akademija likovne umetnosti v Ljubljani (Slovenija), Filozofska fakulteta v Ljubljani (Slovenija).

Studenti poslijediplomskih doktorskih studija dijelom su znanstveni novaci-asistenti zaposleni na visokim učilištima i znanstvenoistraživačkim institutima Republike Hrvatske (14,41 % od ukupno upisanih), a većim dijelom zainteresirani pojedinci zaposleni u drugim ustanovama.

Znanstveni novaci-asistenti upisani su s punim radnim vremenom (full time) – redoviti studenti, s obvezom završavanja studija u roku najviše 5 godina jer su Ugovorom o radu obavezni steći akademski stupanj doktora/-ice znanosti u određenom roku.

Studenti zaposleni u drugim ustanovama upisani su s dijelom radnog vremena (part time) – izvanredni studenti, s obvezom završavanja studija u roku 7 godina.

 

Nastavnici – U ostvarenju programa poslijediplomskih studija (nastava, ispiti, mentorstva) sudjelovalo je 212 nastavnika Filozofskoga fakulteta i 139 nastavnika i znanstvenika s drugih visokih učilišta i znanstvenoistraživačkih instituta.

 

Školarine – Školarine na poslijediplomskim doktorskim studijima su od 7.500,00 kuna do 12.000,00 kuna po semestru, a na specijalističkim studijima od 6.500,00 kuna do 15.000,00 kuna po semestru. Iz školarina se pokrivaju svi izravni troškovi studija te manjim dijelom naknada nastavnicima koji izvode nastavu.

Vijeće poslijediplomskih studija stručno je tijelo Fakultetskog vijeća Filozofskoga fakulteta koje koordinira radom poslijediplomskih studija. Članovi Vijeća su voditelji doktorskih i specijalističkih studija, i prodekan za znanost i međunarodnu suradnju koji predsjedava Vijećem. Vijeće donosi odluke o upisu pristupnika na studij i daje prijedloge Fakultetskom vijeću radi donošenje odluka u vezi s poslijediplomskim studijima. Sjednice Vijeća održavale su se jednom u mjesecu, u pravilu 10 dana prije održavanja sjednice Fakultetskog vijeća.

Poslijediplomskim studijima upravljaju Vijeća studija koje čine svi nastavnici uključeni u izvođenje programa studija. Na čelu Vijeća Studija je voditelj doktorskog studija koji se bira iz redova nastavnika uključenih u izvođenje programa, a kojega na prijedlog Vijeća studija potvrđuje Fakultetsko vijeće Fakulteta.