O poslijediplomskim studijima

SVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI

USTROJ STUDIJA

Od ak. godine 2005/2006. na Filozofskome fakultetu izvode se studiji ustrojeni po novim studijskim programima, temeljenima na načelima Bolonjske deklaracije. Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj 123/03, 198/03, 105/04. i 174/04.) i novomu Statutu Sveučilišta u Zagrebu (25. veljače 2005.), Filozofski je fakultet u ak. godini 2004/2005. pristupio izradi novih studijskih programa koji su se počeli izvoditi već u sljedećoj ak. godini 2005/2006. I novi Statut Filozofskoga fakulteta (v. prilog) integrirao je pretpostavke bolonjske reforme visokoga obrazovanja i tako ustrojenih novih studijskih programa.

Filozofski fakultet izvodi sveučilišne studijske programe koji su utemeljeni na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskoga obrazovanja, a shema po ciklusima obrazovanja izgleda ovako:

  • Preddiplomski studiji traju tri ili četiri godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) struke, kratica univ. bac., (180 ECTS).
  • Diplomski studiji traju jednu ili dvije godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv magistra/magistre struke, kratica mag., (120 ECTS).
  • Poslijediplomski studiji
  • Doktorski studiji traju tri godine i njihovim se završetkom stječe akademski stupanj doktor/-ica znanosti, kratica dr. sc., (180 ECTS).
  • Specijalistički studiji traju jednu ili dvije godine i njihovim se završetkom stječe titula sveučilišni/-a  specijalist/-ica struke, kratica univ. spec.,  (60-120 ECTS).

Doktorski studiji

Ustrojavanje široke palete poslijediplomskih doktorskih studija omogućava vertikalnu i horizontalnu mobilnost studenata unutar Fakulteta i Sveučilišta te drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, kao i međunarodne mobilnosti, a njihovo značenje neupitno je za razvitak hrvatskog društva u suvremenom svijetu u skladu s potrebama za stručnjacima u društvenim i humanističkim znanostima. Programi doktorskih studija temelje se na interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti te na svim studijskim programima postoji mogućnost stjecanja dvojnih doktorata u suradnji s drugim europskim sveučilištima. Širokom ponudom programa poslijediplomskih studija studentima se pruža mogućnost izbora studija prema njihovim sklonostima i potrebama. Po završenome studiju moguće je i postdoktorsko usavršavanje na domaćim, ali i mnogim inozemnim sveučilištima. Studiji su koncipirani tako da omogućuju individualan pristup svakom kandidatu pa tako osposobljen znanstvenik može raditi u svakoj znanstvenoj ili znanstveno-nastavnoj ustanovi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, znanstvenoistraživačkim i kulturnim institucijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Stečenim znanjima, vještinama i kompetencijama kandidati su osposobljeni i za rad u visokostručnim poslovima kakve trebaju državna tijela ili gospodarski subjekti te javne i privatne ustanove i tvrtke – gdje god se javlja potreba za stručnjacima iz znanstvenoga područja društvenih i humanističkih znanosti.

Studenti sa završenim diplomskim studijem na filološkim studijskim grupama: anglistike, bohemistike, germanistike, fonetike, francuskog jezika i književnosti, grčkog jezika i književnosti, hispanistike, hungarologije, indologije, južnoslavenskih jezika i književnosti, komparativne književnosti, kroatistike, latinskoga jezika i književnosti, lingvistike, polonistike, portugalskoga jezika i književnosti, rumunjskoga jezika i književnosti, rusistike, slovakistike, švedskoga jezika i kulture, talijanistike, turkologije i ukrajinistike, kao logičan nastavak usavršavanja mogu upisati na neki od sveučilišnih poslijediplomskih doktorski studija: Znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije,  muzikologije i studij kulture; Glotodidaktike; Hrvatske kulture; Hrvatske filologije u interkulturnom kontekstu.

Studenti sa završenim diplomskim studijem na studijskim grupama arheologije, arhivistike, bibliotekarstva, društveno humanističke informatike, etnologije i kulturne antropologije, filozofije, informatike, muzeologije, pedagogije, povijesti, povijesti umjetnosti, psihologije, sociologije kao logičan nastavak usavršavanja mogu se opredijeliti za upis na poslijediplomski doktorski studij koji se izvodi na odsjeku na kojem su studirali, a mogu se opredijeliti i za neki drugi srodni studij. Diplomirani antropolozi mogu se izravno, bez propisivanja razlikovnih ispita, upisati na poslijediplomski doktorski studij koji se izvodi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Sveučilište u Zagrebu provelo je u ak. godini 2012./2013. postupak periodičkoga unutarnjeg vrednovanja programa doktorskih studija u skladu s Pravilnikom o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta. U ak. godini 2013./2014. provedeno je vrednovanje Fakulteta, a u 2017./2018. i 2018. i 2019. reakreditacija poslijediplomskih doktorskih programa.

Na temelju istraživanja provedenog u petogodišnjemu razdoblju od akademske godine 2005/2006. do 2010/2011. na 16 poslijediplomskih doktorskih studija upisano je 1338 studenata (na sve tri godine studija), od kojih je 77,503% ostvarilo 1/3 mogućih ECTS bodova u prvoj godini studija, a njih 57,473% ostvarilo je oko 2/3 i više ECTS bodova. Oko 22,497% studenata ostvarilo je manje od 20 ECTS bodova već u prvoj godini studija te iz tih razloga nisu upisali višu godinu studija. Od ukupnog broja upisanih 769 studenata završilo je tri godine studija i u tijeku su istraživanja i pisanja doktorskoga rada. Doktorski rad obranilo je 234 doktoranda što je 17,488% u odnosu na broj upisanih studenata, odnosno 30,429% u odnosu na broj studenata koji su završili tri godine studija. Razlozi zbog kojih studenti u manjem broju završavaju studij su u tome što su oni većim dijelom zaposleni izvan visokoškolskih i istraživačkih ustanova te studij i istraživanja na disertaciji financiraju vlastitim sredstvima i treba im više raspoloživog vremena za provođenje istraživanja na disertaciji.

Doktorski studijski program razvija i potiče u prvom redu istraživačke kompetencije. Istraživačka aktivnost doktoranda predviđena je individualnim programom rada koji doktorand izrađuje u suradnji sa svojim mentorom, te je u potpunosti prilagođen potrebama i istraživačkim interesima kandidata. Osposobljavanje doktoranada uključuje intenzivan istraživački rad uključivanjem u istraživačke projekte na Fakultetu ili u partnerskim institucijama zagrebačkoga i/ili drugih sveučilišta. Vrednovanje toga rada uključeno je u studijski program te je obvezni i nužni dio doktorske izobrazbe, a uključuje, osim rada na disertaciji, i publiciranje znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, prikazivanje istraživačkog rada pred povjerenstvom za praćenje studija i drugim doktorandima, te druge oblike aktivnosti koje se određuju individualnim programa rada doktoranda. Intenzivne mentorske konzultacije omogućuju kandidatima kritičko preispitivanje postupaka koji primjenjuju. Metodološke vježbe sastavni su dio nastavnog programa, te se studenti osposobljavaju za primjenu najsloženijih metodološko-statističkih postupaka, vježbajući na vlastitim istraživačkim podacima ili drugim podacima koje pripremaju nastavnici.

Nadalje, doktorski studijski program razvija i potiče predavačke i izlagačke kompetencije. Naime, obvezni dio doktorskoga programa jest izlaganje rezultata doktorskoga istraživanja pred povjerenstvom za praćenje rada i drugim doktorandima, što omogućuje kritičko promišljanje i razmjenu iskustava studenata na različitim razinama doktorskoga studija. Ovaj oblik rada, kao i diskusijske grupe organizirane u sklopu redovnih kolegija i drugih aktivnosti doktorskoga programa te omogućuju studentima usvajanje vještina prezentiranja istraživačkih rezultata, njihovo kritičko vrednovanje, primanje i davanje povratnih informacija u vršnjačkom okružju, te kritičku analizu i ocjenjivanje vlastitoga rada i rada drugih. Osim toga, većina kolegija kao obvezni dio programa ima i studentsku usmenu prezentaciju dijela sadržaja kolegija, koja je temelj za zajedničku raspravu, te razmjenu informacija s predmetnim nastavnikom.

Na doktorskome studiju razvijaju se i pisane kompetencije (akademsko pismo). Vještine akademskoga pisanja razvijaju se kroz niz aktivnosti: izradu seminarskih radova, pisanje nacrta istraživanja i pisanu metodološku razradu doktorske teme, te kroz obavezno publiciranje znanstvenoga rada jer do obrane doktorskoga rada student mora imati najmanje jedan objavljeni rad u međunarodno priznatome časopisu. Intenzivna interakcija kandidata i mentora, te drugih članova individualnoga povjerenstva za praćenje prilikom pisanja istraživačkih rezultata razvija u studenata kritičko mišljenje, vrednovanje vlastitog pisanog uratka, pismeno strukturiranje znanstvenih rezultata i druge kompetencije potrebne za uspješno publiciranje znanstvenih radova.

Doktorski studiji razvijaju i druge generičke kompetencije, u prvom redu usvajanje visokospecijaliziranih znanja koja pripremaju doktorande za obavljanje najsloženijih poslova, prije svega u istraživačkom procesu. Moduli namijenjeni usvajanju, ponajprije generičkih vještina jesu oni koji pružaju doktorandima specijalizirana metodološka znanja i vještine.

Specijalistički studiji

Ustrojavanjem poslijediplomskih specijalističkih studija zadovoljavaju se potrebe onih koji se žele specijalizirati u užem profesionalnom području, a to su studiji Kliničke psihologije, Primjienjene kroatistike i Interkulturalne njemačko-hrvatske poslovne komunikacije.

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI – stanje 2.08.2021.

Aktivni doktorski studiji

  1. Arheologija
  2. Filozofija
  3. Hrvatska kultura
  4. Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
  5. Informacijske i komunikacijske znanosti
  6. Lingvistika
  7. Moderna i suvremena hrvatska povijesti u europskom i svjetskom kontekstu
  8. Psihologija
  9. Predmoderna povijest
  10. Sociologija
  11. Znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studij kulture

Neaktivni doktorski studiji:

  1. Etnologija i kulturne antropologije
  2. Glotodidaktika
  3. Pedagogija
  4. Povijest umjetnosti

Aktivni specijalistički studiji:

  1. Klinička psihologija
  2. Interkulturalne njemačko-hrvatske poslovne komunikacije
  3. Primijenjena kroatistika
Poslijediplomski specijalistički studij „Prevoditeljstvo“ i „Konferencijsko prevođenje“ ustrojavali su se i izvodili do ak. godine 2009./2010. nakon čega je Fakultet odustao o daljnjeg izvođenja studijskih programa jer se na većini diplomskih studija filološkog usmjerenja izvode programi za stjecanje zvanja prevoditelja, a na Sveučilištu u Zagrebu izvodi se specijalistički studij Konferencijskog prevođenja (simultano i konsekutivno prevođenje).

Studenti – doktorandi

Fakultet osigurava kvalitetu studenata odgovarajućim selekcijskim postupkom, brigom za napredak kroz studij, mentorskim i administrativnim potporama. Prosječna ocjena upisanih studenata je 4,21.

Poslijediplomske studije mogu upisati kandidati sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem u području humanističkih i/ili društvenih studija koji se izvode na Fakultetu te sa drugih srodnih studija sveučilišta u Republici Hrvatskoj i sa inozemnih sveučilišta.

Studenti poslijediplomskih doktorskih studija dijelom su asistenti/doktorandi zaposleni na visokim učilištima i znanstvenoistraživačkim institutima Republike Hrvatske i  pojedinci zaposleni u drugim ustanovama.

Nastavnici – U ostvarenju i izvedni programa poslijediplomskih studija (nastava, ispiti, mentorstva) sudjeluje oko 200- tinjak nastavnika Filozofskoga fakulteta i 130 nastavnika i znanstvenika s drugih visokih učilišta i znanstvenoistraživačkih instituta.

Školarine – Školarine na poslijediplomskim studijima su od 6.500,00 kuna do 12.000,00 kuna po semestru. Iz školarina se pokrivaju svi izravni troškovi studija te manjim dijelom naknada nastavnicima vanjskim suradnicima koji sudjeluju u izvođenju nastave.

Vijeće poslijediplomskih studija stručno je tijelo Fakultetskog vijeća Filozofskoga fakulteta koje koordinira radom poslijediplomskih studija. Članovi Vijeća su voditelji doktorskih i specijalističkih studija, i prodekan za znanost i međunarodnu suradnju koji predsjedava Vijećem. Vijeće donosi odluke o upisu pristupnika na studij i daje mišljenje Fakultetskom vijeću radi donošenje odluka u vezi s poslijediplomskim studijima. Sjednice Vijeća održavale su se jednom u mjesecu, u pravilu 10 dana prije održavanja sjednice Fakultetskog vijeća.

Poslijediplomskim studijima upravljaju Vijeća studija koje čine svi nastavnici uključeni u izvođenje programa studija. Na čelu Vijeća Studija je voditelj doktorskog studija koji se bira iz redova nastavnika uključenih u izvođenje programa, a kojega na prijedlog Vijeća studija potvrđuje Fakultetsko vijeće Fakulteta.

Povijest

Studiji prije Bolonje

Prije ustrojavanja poslijediplomskih studija po bolonjskome sustavu obrazovanja na Fakultetu su izvođeni sveučilišni poslijediplomski studiji u skladu s odredbama Zakona o visokim učilištima (pročišćeni tekst „Narodne novine“ broj 59/96):

  • znanstveni u trajanju od dvije godine za stjecanje akademskog stupnja „magistar/-a znanosti“ (kratica mr. sc.), završava izradom i obranom znanstvenoga magistarskog rada,
  • znanstveni u trajanju od tri godine za stjecanje akademskog stupnja „doktor/-ica znanosti“ (kratica dr. sc.), završavao je izradom i obranom doktorskoga rada,
  • stručni studij u trajanju od dvije godine za stjecanje stručnog naziva „magistar/-a“ (kratica mr.) uz navođenje područja specijalizacije.Senat Sveučilišta u Zagrebu na 5. sjednici u 341. akademskoj godini (2009/2010.) održanoj 19. siječnja 2010. donio je Odluku o završetku studija za studente koji su upisali poslijediplomski znanstveni (magistarski) i stručni studij prije ustrojavanja poslijediplomskih studija sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s pravom završavanja studija prema nastavnomu programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija do 31. prosinca 2011.Osim završetkom poslijediplomskoga znanstvenog studija doktorat znanosti mogao se steći izvan doktorskoga studija na osnovi stečenog akademskog stupnja „magistra znanosti“ te bilo na temelju jedne godine sudjelovanja na znanstveno-istraživačkome projektu bilo na temelju objavljenoga najmanje jednoga znanstvenog rada u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom, odnosno domaćem časopisu koji je po vrsnoći izjednačen sa časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom. Senat Sveučilišta u Zagrebu na 8. sjednici u 342. akademskoj godini (2010/2011.) održanoj 15. veljače 2011. donio je Odluku kojom je utvrđen krajnji rok 5. kolovoza 2012. godine za obranu doktorske disertacije te stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija.